HNL (više) nije samo razvojna liga i odskočna daska za inozemstvo. Klubovi sve više ulažu, ove sezone imamo čak četveroboj za titulu prvaka, poboljšava se i infrastruktura (barem što se kvalitete travnjaka tiče) pa HNL postaje sve popularniji i atraktivniji ne samo starijim igračima koji se vraćaju kako bi ovdje završili karijere, već i mlađima, onima u naponu snage...

Potpomognuto nikad neizvjesnijom utrkom za prvaka, generalno prevladava mišljenje kako je HNL kvalitetniji no ikad. Ima neke istine u tome. Proteklih se godina u našu najjaču ligu vratilo dosta igrača iz inozemstva koji su ovdje izrasli u reprezentativne vrijednosti, stigli su i neki strani igrači visoke reputacije, već tradicionalno naši klubovi izbacuju mlade, nadarene igrače, a domaćim igračima koji su već prepoznata vrijednost ne žuri se van. Sve je to zajedno doprinijelo rastu kvalitete lige, naravno uz sve veća ulaganja naših vodećih klubova, kao i značajan iskorak u području infrastrukture.

Primjeri Marka Livaje, Mislava Oršića i Bruna Petkovića najbolje pokazuju koliko pravovremen povratak u HNL, sredinom dvadesetih godina, može potpuno preokrenuti igračevu karijeru, a da od svega korist ima i hrvatska reprezentacija.

Nakon par sezona Južne Koreje i Kine tada dvadesetšestogodišnji Oršić je u ljeto 2018. potpisao za Dinamo. Vidjelo se još u zaprešićkom Interu da je zanimljiv, ali je u trenutku dolaska na Maksimir ipak bio nepoznanica jer azijske lige nisu previše u fokusu domaće javnosti. Došao je tada za milijun eura, a danas, tri i pol godine kasnije, vrijedi 12 milijuna.

‘Eksplodirao’ je pod vodstvom Nenada Bjelice, nastavio u istom ritmu pod Zoranom Mamićem i Damirom Krznarom te se danas može pohvaliti sa 67 golova u 168 utakmica. Sjajne predstave u kontinuitetu i njegov specijalitet postizanja golova iz velikih udaljenosti doveli su ga i do dresa reprezentacije za koju je odigrao 14 utakmica i čak zabio Španjolcima na prošlom Euru.

Ugovor ga s Dinamom veže do 2025. godine, no nije isključeno da ipak odradi transfer karijere ove zime ili nadolazećeg ljeta. U svakom slučaju, on se povratkom u HNL preporodio, a isto vrijedi i za Petkovića koji je za Dinamo potpisao istog ljeta kao Oršić. Prvo na posudbu, a onda 2019. i trajno.

Metkovski napadač godinama se tražio po Italiji. Mijenjao je klubove u prve tri lige (Catania, Varese, Reggiana, Virtus Entella, Trapani, Bologna, Verona), čak je skupio i 42 utakmice u Serie A, ali bez postignutog pogotka.

I tako, kad je s 24 godine sletio u Maksimir, Petković je bio igrač koji je do tada više obećavao nego što je davao. U pet talijanskih sezona zabio je tek 22 gola te je i sam rekao da je ondje doživio više negativnih nego pozitivnih iskustava, iako se posuo pepelom kazavši kako je i sam donekle za to zaslužan.

Njegov golgeterski učinak tada, pa čak ni danas, nikog neće oboriti s nogu, no Bruno zapravo i nije klasični napadač koliko playmaker u tijelu napadača. Majstor poteza i snalaženja na malom prostoru, nerijetko čak i previše nesebičan, ali i nepredvidiv pa se često čini kao da mu se radi bilo što drugo osim igra nogomet.

Ali da je sjajan igrač, jest. To je u Dinamu i pokazao, a prepoznao je to i izbornik Zlatko Dalić pod kojim je odigrao 21 utakmicu i zabio šest golova za nacionalnu vrstu. Jedno je vrijeme bio standardan, pa je nakon loše odrađenog Eura ispao iz kadra, pa se opet vratio.

Nešto kasnije od Oršića i Petkovića, u HNL se vratio Livaja. S 27 godina, početkom 2021. Raskinuo je s AEK-om i senzacionalno potpisao za matični klub Hajduk koji je napustio još kao tinejdžer.

Četiri je godine igrao zapaženo u AEK-u, no ovo što radi u Hajduku razina je više. Nekadašnji ‘enfant terrible’ hrvatskog nogometa smirio se, sazrio je kao igrač. Nije više ‘živac’ kao prije, bolje kontrolira svoj temperament. U niti godinu dana zabio je 24 gola i upisao 15 asistencija, konstantno radi razliku i nosi Hajduk na leđima. Izvukao je klub iz prosječnosti i uvukao ga u borbu za prvaka.

Navijači su udružili snage i akcijom ‘Livaja ostani’ natjerali ga da potpiše novi ugovor. Kako sam igrač sad kaže, nikamo mu se ne žuri. Vidi se u Hajduku čak i do kraja karijere.

Kao najbolji igrač HNL-a zasluženo je dobio priliku i u reprezentaciji (iako je debitirao još 2018.). U rujnu, listopadu i studenom bio je na svim akcijama kvalifikacija za SP, čak i zabio dva gola.

Koliko se HNL pretvorio u primamljivu destinaciju pokazuje i Josip Drmić (29). Nekadašnji švicarski reprezentativac, čovjek s iskustvom Bundeslige i Premier lige, na posudbi je u Rijeci i trenutno je prvi strijelac lige s 14 golova. Igra sjajno, uživa u životu na Kvarneru i nije nemoguće da ostane na Rujevici i nakon ove sezone.

Pa onda, Kevin Theophile-Catherine (32). Igrač s ozbiljnim renomeom, s preko 200 utakmica u francuskoj Ligue 1, potpisao je za Dinamo još u ljeto 2018. I on je, poput Drmića, došao u kasnim dvadesetima, a ne kao nekakav isluženi veteran. Nismo zaboravili ni Grka Kyriakosa Papadopoulosa, igrača s bogatim iskustvom Bundeslige, koji je prošle sezone igrao za Lokomotivu.

No vratimo se onima koji su u HNL-u i danas. Hajduk je nekako bio najaktivniji na tržištu u zadnjih godinu dana. Vratio je iskusne Lovru Kalinića i Danijela Subašića, pa je ovog ljeta doveo Filipa Krovinovića, Nikolu Katića i Josipa Eleza, trojicu igrača koji su u srednjim dvadesetim godinama i koji imaju ime. Stigao je na Poljud i Dario Melnjak iz Turske, ne tako davno bivši hrvatski reprezentativac, povratak Nikole Kalinića praktički je gotova stvar i to ove zime ili najkasnije sljedećeg ljeta, moguć je novi povratak i Filipa Bradarića, dok je za Ivana Perišića još uvijek prerano.

U najboljim igračkim godinama u HNL, točnije u Dinamo, vratio se Josip Mišić iz lisabonskog Sportinga, nešto stariji srebrni iz Rusije Josip Pivarić lani se vratio u Lokomotivu, šuška se o povratku Domagoja Vide u Osijek, nominalni prvi vratar reprezentacije Dominik Livaković još je u Dinamu…

A da se iz HNL-a može ostvariti nemoguće – dohvatiti kockasti dres a da nisi u Dinamu i Hajduku – dokazuju primjeri Mile Škorića i Ivice Ivušića iz Osijeka, Kristijana Lovrića iz Gorice…

Nema sumnje, HNL je u usponu, a njegov bi rast mogao doživjeti kulminaciju u nikad uzbudljivijoj završnici sezone.