Danas smo imali jednog od najzanimljivijih sugovornika u našem podcastu, naši komentatori Neven Cvijanović i Josip Juraj Pajvot su razgovarali s hrvatskim reprezezentativcem i članom Hoffenheima, Andrejem Kramarićem.

Prvo, da se dotaknemo tema, Josip Juraj i ti Andrej se znate još od mlađih dana, obzirom da ste isto godište i igrali ste jedan protiv drugoga?

Moram reći da mi je drago prisjetiti se tih utakmica u mlađim uzrastima. Nije bilo jedostavno, uvijek je bila borba s njim, i oni su imali odličnu momčad i stvarno je bilo zanimljivo. To su bili pravi zagrebački derbiji gdje se gazilo, i tako kažem, to je bilo kaljenje. Moram reći da sam puno naučio od tih utakmica.

Kakva je situacija s tobom, imao si puno ozljeda, najprije to koljeno, pa stopalo, odnosno zglob, daj nam reci uvod u svoju genezu.

Moram reći da mi sezona nije krenula baš najbolje, u početku ti problemi s koljenom i na kraju sam završio na operaciji. Vratio sam se na najbolji mogući način, zabijao sam, veselio sam se,  i onda se opet dogodila jedna sitna ozljeda prepona. I onda sam se opet vratio i sad prije dva mjeseca sam iskrenuo zglob, i to još uvijek traje. Nije mi baš jasno kako i zašto, jer svi znam oda ozljeda zgloba ne traje ako dugo. Problem je što dosta doktora ne zna o čemu je riječ, pa nemam neku konkretnu dijagnozu.  Ali to je sportski život, ima ozljeda, ali daj Bože da se vrate treninzi i utakmice da sve bude kao prije.

Kakva je kod tebe situacija u klubu, znamo da ovaj virus u cijelom svijetu zadaje probleme, kad će se vratiti ligaška natjecanja, jer kao što znamo, Njemačka je bila prva koja bi krenula s nastavkom sezone, ali očito je i to palo u vodu pa ćemo još morati pričekati na nastavak.

Bili su dosta optimistični, bili su sigurni da će sve početi 9.5., ali vjerojatno Vlada nije dala zeleno svjetlo, iako još uvijek treniramo u grupama, najraniji rok bi bio 16.5 Mislim da svi putevi idu u pozitivnom smjeru, možem očekivati da će se kroz četiri tjedna maksimalno vratiti Bundesliga. I u Hoffenheimu se moram zahvaliti, jer stvarno su uz mene i velika su podrška iako sam dosta pod ozljedama. Ja sam zadovoljan što mi pružaju, a i oni su što sam sve dao za njih. U klubu sam praktički svakodnevno, tu su treninzi, terapije,…Što se tiče treninga, igrači su podijeljeni u šest grupa po četiri igrača, maksimalno smo dva sata u klubu, pričam s drugim igračima vidim da su zadovoljni, tako da na neki način svi su pozitivni.

Kako si zadovoljan s momčadi, kakvi su ciljevi s Hoffenheimom?

Zadovoljan sam s klubom i odnosom prema meni. Moram reći da nakon te epizode s Leicesterom, da drugačijim očima gledaš Njemačku i Hoffenheim, i prilagodba je bila sjajna, uživam u svemu ovdje. Sve imam što bi svaki sportaš poželio i sanja. Jasno da nisu najbolji rezultati ove sezone, dosta igrača se promijenilo, ali sigurno da imamo kvalitetu da budemo u top šest, sedam klubova u Bundesligi i trebali bi izboriti Europsku ligu, ali svakako ima dosta mjesta za napredak. Jasno da ja kao glavna igla u svemu tome nisam baš najzadovoljniji, ali treba prilagodbe, sazrijevanja i napredovanja. Znam što mogu ponuditi i pružiti ekipi što je Hoffenheim.

Spomenuo si Leicester, izgledalo je to vrlo dobro, ali promjena trenera je utjecala na tebe, možeš li usprediti Premiership i Bundesligu?

Sigurno da je razlika velika, prvenstveno u fizičkom smislu, gdje su jaki igrači u Engleskoj, ali ovdje je pravi nogomet što meni paše. Bil obi zanimljivo kad bi se klubovi spojili u jednu ligu, sigurno da bi obje lige htjele uzeti nešto iz suprotnih liga, ali u svakom slučaju lijepo je bilo iskustvo u Premiershipu i siguran sam da je to bio napredak. Stvarno bi mi bio neki san da je veći klub, ali u ovom trenutku je samo Hoffenheim na pameti jer ovdje je stvarno sve prekrasno. Naravno da kao igrač imam želju napraviti dodatan iskorak kao igrač, ali ovdje je zaista sjajno.

Čuješ li se s nekim iz Hrvatske, bivšim suigračima?

Ja sam u velikom kontaktu sa zagrebačkim dečkima, Badelj, Pjaca, ali naravno da se i još s puno njih tu i tamo čujem. U ovim situacijama je trenutno sve teško. Bilo bi lijepo da se što prije vrati u normalu, i vi radite ovakva intervjue preko videpoziva, ali vjerujem da će ubrzo pronaći rješenje za ovakvu situaciju.

Ti si zagrebački dečko, Dinamo, Lokomotiva, Rijeka, daj nam ispričaj tvoje nogometno odrastanje.

Dinamo je ipak jedna bolna tema. Jasno da sam ja dijete Dinama, sa šest godina sam prvi put kročio na trening u Maksimir. Kao dijete sam sanjao Dinamo, što se na kraju i ispunilo, ali ne onako kako sam očekivao. Prvi put bio sam nezadovoljan što nisam imao minutažu. Ono što sam napravio u Lokomotivi i Rijeci, vjerujem da bi isto napravio u Dinamu, ali ne žalim za ničim. Naravno da bih volio možda mijenjati neke stvari, naravno da se to ne može promijeniti, ali motiviran sam za sve daljnje nastupe. Dolazim u najzrelije godine, sad je trenutak da se pokažem. Bio sam fokusiran u momentu, naporno sam radio, jasno da su došle sumnje kad sam bio u Dinamu, ali ta stabilnost same glave je najvažnija u profesionalnom nogometu. Svega se tu puno odigralo, ali sve me to dodatno motiviralo, i ja se nadam da sam to pokazao. Velika mi je čast što su me u Rijeci primili tako kako jesu, stvarno sam im zahvalan na tome, oni su me lansirali u inozemni svijet.

Idemo sada preći na reprezentaciju, EURO je odgođen, Hrvatska  će očito poslati sastav iduće godine onaj koji je bio u Rusiji, kako ti vidiš stanje u hrvatskom nogometu kada je reprezentacija u pitanju, hoće li okosnica momčadi ostati ista?

Moram reći da će biti zanimljivo i neće biti lako, vidjeli smo sve što smo napravili u Rusiji. Opet ova situacija, sigurno će iduće godine biti zanimljivo. Jasno je da Modrića i Rakitića i polako ih hvataju godine, bit će zanimljivo ispratiti cijelu sezonu kako će sve događati i u kakvom stanju će doći na EURO. Ipak, godinu dana je dosta u svijetu, stvari se brzo mijenjaju. Ako bude sve dobro kod mene, daj Bože zdravlja, i dobrim igrama ću zaslužiti mjesto u reprezentaciji, bit će testova u klubovima i te igre te stavljaju u prvu postavu. Za očekivati je da ovi dečki koji igraju u klubu, da će se svi pokušati izboriti mjesto među najboljih 11.

Kako ti vidiš trenutačno situaciju u svjetskom nogometu kad je riječ o napradačima, tko je najbolji napadač i kako bi izgledao taj tvoj idealni tip?

Lewandowski! Njegove kretnje i ta suradnja s drugim igračima, taj osjećaj za prostor i za druge, tehnika, održavanje lopte, za mene je on napadač broj jedan na svijetu. Ako ne računamo Messija i Ronalda, on je top napadač. Opet i tu dajem prednost Messiju, najbolji nogometaš u povijesti čovječanstva, ta njegova genetika i on je daleko najbolji igrač za mene. Kad pričamo o Ronaldu, on je specifična priča, posebna glava. Ronaldo je primjer kako napraviti nešto od sebe, on je stroj, mašina, čovjek je bez mana, tjera se svaki dan i ulaže zadnji atom snage u te treninge. Kad je riječ o braničima, to je teško pričati o tome, ja sam igrač koji ‘švrlja’ po terenu, volim bježati po terenu i pronalaziti taj prostor. Ne mogu reći protiv koga mi je bilo onajteže igrati, možda bi mogao reći Niklas Sule. Njega vidim kao jednog potencijalnog Van Dijka, mogu reći u Leipzigu Upamecano i Konate koji stvarno imaju fizičke predispozicije i iznimno su talentirani.

Spomenuo si pripreme, imaš li ti neku određenu pripremu prije utakmice, imaš li ti možda neki ritual prije izlaska na teren?

Stvarno nemam nikakvu pripremu posebno prije utakmice, priprema je manje više ista. Sama moja priprema je privatna, odnosno da budem što slobodniji, bez grčeva. Priprema se temelji na privatnoj bazi.

Njemačka je specifična po stadionima, Allianz Arena, Westfalen, gdje ti je lijepo igrati?

Najbolju atmosferu sam osjetio protiv Hamburga, evo iskreno. Oni imaju stvarno fenomenalnu atmosferu s tolikim brojem navijačima. Više sam uživao u utakmicama recimo u Bremenu, Koelnu gdje osjetiš tu navijačku strast. Jasno je da kad već pričamo o Dortmundu, recimo ja nisam ništa osjetio da me nešto začudilo il isam bio fokusiran previše na utakmicu.

Moram te pitati što se tiče europskih liga, gdje je atmosfera bolje, gdje se igra atraktivan nogomet?

Najbolja liga prema svemu viđenom, od organizacije pa sve do navijača je Premiership, rekao bi da je Bundesliga tu već negdje, čak bi rekao da su Nijemci bolji po navijačima. Velike su sličnosti, Premier liga je bolji po količini fizičke moći i klubovima i zbog tog natjecateljskog duha, Španjolska je liga gdje se igra lijep nogomet i po najboljim igračima svijeta, Italija je drugačija na svoj način, iako nisam fan njihovog nogometa, dosta su sporiji. Ali čar je igrati i tamo. Svaka liga ima svoju zabavnu stranu, Premier liga je ipak najbolja na svijetu. Nogomet se mijenja kroz godine, svi drugačije na svoj način su počeli igrati, svi se prilagođuju igri i svi pokušavaju kopirati najbolje momčadi svijeta.